U vrtlogu povijesnih zbivanja na Istočnojadranskom prostoru: Početak 20. stoljeća / In the Whirlwind of Historic Events in the Eastern Adriatic: The early 20th Century
ur. Ante BRALIĆ i Branko KASALO
Zadar: Sveučilište u Zadru, 2019.
Obilježavanje stogodišnjice Prvoga svjetskog rata pokrenulo
je u javnosti i historiografiji do tada neviđeni interes koji se
iskazivao na različite načine, kako kroz javne manifestacije,
historiografske rasprave, prigodničarska događanja, tako i u
velikim političkim raspravama. Stogodišnjica je bila
izvanredan povod za nova povijesna istraživanja u čitavu
svijetu, u što je uključena i hrvatska historiografija.
Proučavanje Prvoga svjetskog rata dugo je u hrvatskoj
historiografiji bila duboko zanemarena tema. Postojali su
radovi koji su prvenstveno tretirali diplomatsku povijest, u
prvom redu stvaranje jugoslavenske države na razvalinama
„staroga svijeta“, a osobita je pozornost bila posvećena
odnosima s Italijom. Međutim, čitava lepeza tema o
Velikom ratu i poraću nije bila istražena, primjerice broj
poginulih, život pozadine i civila, politički život koji nije bio
izravno povezan s „jugoslavenskim“ rješenjem hrvatskog
pitanja, odnos središta moći (Beča i Budimpešte) prema
hrvatskim krajevima i sl. Za takvo stanje postojalo je više
razloga. Ulaskom hrvatskih zemalja u jugoslavensku državu
promijenili su se prioriteti u znanstvenom istraživanju. Kao
što je već navedeno, povijest stvaranja nove jugoslavenske
države postala je prioritetna, stoga je bilo logično da su se
„izbjegavale“ neke teme kao što je povijest djelovanja
hrvatskih postrojbi unutar austrougarske vojske.