Djelo Nerezînski beseduâr rječnik je govora Nerezina na
otoku Lošinju, koji broji gotovo 12.600 leksikografskih
natuknica, a popraćen je prilozima iz lokalne frazeologije
(422 frazema), paremiologije (149 poslovica i uzrečica) i
toponimije (175 toponimijskih likova s područja k.o.
Nerezine). Sa stajališta dijalektalne leksikografije i
leksikologije, leksik svakoga lokalnog govora predstavlja
relevantan predmet znanstvenog interesa. U kontekstu
hrvatske dijalektologije, riječ je o govoru koji pripada
otočnome poddijalektu sjevernočakavskog ili čakavskog
ekavskog dijalekta.
Ovaj rječnik je neprocjenjivo vrelo spoznaja za hrvatsku
dijalektologiju i slavistiku, na svim razinama, od
leksikologije do akcentologije, a onda i za kontaktnu
lingvistiku i etimologiju, zahvaljujući specifičnoj jezičnoj
povijesti otoka Lošinja. Dokumentiranje marginaliziranih
organskih govora putem što snažnijeg sudjelovanja
lokalnih zajednica važan je aspekt suvremene
etnolingvistike, s naglaskom na vraćanju osjećaja
vrijednosti i samopoštovanja govornicima.
Onkraj golema doprinosa dijalektalnoj leksikografiji i
leksikologiji, za što su, svaki na svoj način, zaslužni kako
lokalni suautori Onorato Bonić i Flavia Zorović, tako i
urednica Nataša Šprljan, popratni opis nerezinskoga
govora iznio je na vidjelo neka obilježja koji će u bitnom
obogatiti naše dijalektološke spoznaje, ponajprije u
području akcentuacije.
Nerezînski beseduâr bit će referentno djelo kroatističke i
slavističke literature.